Tjedni Kalendar
|
Pon, 26. Joakim i Ana
08:00 Kruno Petković Kovač |
| |
Uto, 27. Klement Ohridski
08:00 Tonći Dragojević |
| |
Sri, 28. Nikanor, Viktor
08:00 Marija i Nede Slave, Vicko i Marija Andreis |
| |
Čet, 29. Marta, Lazar
08:00 Elida Žuvela Lese |
|
Pet, 30. Petar Krizolog
08:00 Ante, Matij i Marija Žuvela Grizun |
|
Sub, 31. Ignacije Lojolski
08:00 Na nakanu obitelji Marinović Anđel
19:00 Roza i Kuzma Rubeša Mandina, Andrija Miletić |
| |
Ned, 1. 18. nedelja kroz godinu
08:00 Kate, Ante i Bone Mirošević i Marija i Marko Oreb Slavnjak
09:30 Župno Euharistijsko slavlje |
| |
Liturgijski listić
Godina VIII. 25. srpnja 2010.
|
Vela Luka Mediji
Radio ValSvake subote u 9:30 sati možete
poslušati emisiju iz župnog ureda.Radio MPrijenos žup. sv. Mise, nedjeljom u 09:30.
Svake subote iza 11:00 sati možete poslušati emisiju: "Iz života crkve"
|
|
 Kapelice
Prikaz crkvenih građevina u Veloj Luci
Izneseni kratki prikaz crkvenih građevina u Veloj Luci i njenoj bližoj okolini svjedoči ne samo spomenutu pobožnost ovoga puka te spremnost da se kao zajednica i pojedinci, odnosno obitelji žrtvuju za gradnju svetišta, nego želju i nastojanje da svome mjestu priskrbe lijepe, vrijedne građevine urešene umjetninama. Iako je većina prikazanih crkava iz novijeg vremena, one kao i župna crkva Sv. Josipa Veloj Luci daju i dodaju ono što su neka starija naselja ranije imala: spomenike koji doprinose saznanjima o jednom vremenu, ljudima, kulturi.
Sv. Ivan Krstitelj - Gradina
 Najstarija crkvena građevina na području velolučke župe je kapela sv. Ivana Krstitelja u Gradini. Spominje se u XIV. stoljeću kao obitavalište pustinjaka ili eremita. Ova kapelica se nalazi na brežuljku, koji se uzdiže iznad mora na sjevernoj strani Velolučkog zaljeva, na sredini između otoka Proizda i Vele Luke. Župljani Vele Luke okupljaju se u ovoj kapelici prilikom proslave blagdana sv. Ivana Krstitelja.
Sv. Vinko
 U samom mjestu najstarija je kapelica sv. Vinka Fererskog, izgrađena je 1589. Dok je Vela Luka bila u sklopu župe Blato, u njoj se povremeno služila misa. Kad je Vela Luka proglašena kapelanijom, postala je kapelanijska crkva. kad je Vela Luka proglašena samostalnom župom, od tada se samo na blagdan patrona služi misa u ovoj crkvici. Ona je u nekoliko navrata bila obnavljana (1831, 1965, 1967...). Prvi župnik Vele Luke, don Petar Joković, iznad ulaznih vratiju postavio je natpis na hrvatskom jeziku:
1589 - Sergije Plemich Zmaiko sagradi
Od sastave kapelanije 1819 do sagrade
crkve sv. Josipa 1848
Lučanom za Bogoštovlje služila je
Gospa od Karmela
 Na južnoj strani Velolučkog zaljeva leži uvala Poplat s istoimenim poljem. Zemljište je, uglavnom pripadalo plemićkoj obitelji Petković - Kovač, koja je ondje 1888. izgradila obiteljsku kapelu Gospe od Karmela. Od tada se ondje svake godine 16. srpnja slavi sv. misa.
Sv. Nikola
 Pri ulazu u samu Velu Luku, na Zloj punti, nalazi se kapelica sv. Nikole. U čast ovoga sveca, zaštitnika putnika i mornara, namjeravali su Velolučani podignuti kapelu, ali ih je omeo prvi svjetski rat.
Sagrađena je bila mala niša sa slikom sveca, koja je kasnije malo proširivana (1951, 1966.).
Sv. Rok
 U vrijeme kad je Vela Luka postala samostalna župa podignuto je groblje kojemu je u sredini izgrađena crkvica u čast sv. Roka (godine 1849).
Ta oktogonalna gradevina uzdiže se od tla sa sedam stepenica, izvedena je od lijepo klesana i pravilno slagana kamena, orijentirana sjever-jug. Veliki portal okružuje okvir tek malo savijen u gornjem dijelu, slična oblika je i šest visokih uskih prozora postavljenih na pobočne zidove. Nad portalom je jednostavna osmerolisna prošupljena rozeta, zid uokolo crkve okružuje istaknuti stepenasto profilirani kameni vijenac. Nad cijelom širinom pročelja diže se visoko glatko podnožje zvonika na preslicu s tri otvora. Donji otvori sa zvona uokvireni su stupovima, treći, gornji, pretvoren je u višestrani krović - poput vrha zvonika (ili akroterija) te natkriven kosim krovom a u vrhu mu je kameni križ.
Spilja gospe Lurdske
 U Knežinskin lazima podignuta je prigodom pedesetogodišnjice lurdskih ukazanja špilja u čast gospi Lurdskoj.
U nju je postavljen kip Bezgrešne. Kapelica se nalazi u ograđenom prostoru, s ljeve strane ceste za Blato.
Bezgrešno začeće
 Gospa od Začeća podignuta je u zaljevu Kale, nedaleko od obale, sada uz vrlo prometnu cestu. Sagradila ju je obitelj Tabain 1885. godine, koja se i danas brine o njoj. Ta mala građevina skladnih razmjera smještena je na (betoniranoj) zaravni do koje se uspinje nekoliko stepenica.
Pravokutnog je tlocrta s plitkom apsidom, orjentirana sjever - jug, građena od većih, pravilno sagrađenih kamenih kvadrata. Crkvica je popravljana i uređivana u više navrata, te i danas služi kao bogoslužni prostor.
Sv. Liberan
 U Zdračevu polju izgradila je 1866. godine obitelj Tabain - Šantić na svom imanju kapelicu u čast sv. Liberanu koji se mnogo častio na otoku Korčuli.
1976 godine crkvica je temeljno obnovljena, a 2005 temeljito renovirana.
Gospa od Milosti
 S desne strane ceste prema blatu, oko 800 metara od centra Luke, podigao je Franulović Repak, 1903. godine, kapelicu u čast Gospe od Milosrđa. Po veličini to je treća crkva u Veloj Luci. Ona se i danas koristi kao bogoslužni prostor.
Pravokutna tlocrta, s pravokutnom apsidom te orijentirana jug - sjever. Građena je od lijepo obrađena pravilno slagana kamena. Pročelje završava trokutnim zabatom u čijem je vrhu zvonik na preslicu isklesan vjerovatno po uzoru na onog sv.Vicenza. Okvir ulaznih vrata jednostavno je profiliran, nad njim je prozor - rozeta: kotač s osam stupića i prošupljenim četverolisnim cvijetom u sredini. Iznad rozete je plitka niša s vješto klesanim i oblikovanim kipom Bogorodice koja stoji u naglašenom kontrapostu.
Gospa od zdravlja
 Gospa od Zdravlja na Badu podignuta je također nedaleko od mora, u svoje vrijeme na prostoru podalje od mjesta, no istaknuta položajem i vrsnoćom gradnje, a takoder kao zavjetna - nakon epidemije kuge koja je koncem 19. stoljeća zahvatila otok Korčulu pa i Velu Luku. Završena je 1886. godine. To je pravokutna jednobrodna crkva s pravokutnom sakristijom dozidanom na začelju. Građena je od lijepo klesanog , u pravilne redove slaganog vrničkog kamena, orjentirana istok - zapad. Visoko pročelje završava trokutnim zabatom i zvonikom na preslicu raščlanjenim s tri otvora koji se piramidalno uzdižu. Ulazna vrata krase plitko profilirani stupnjeviti dovratnici, nad navratnikom je trokutni, u sredini otvoreni zabat. Unutar njega izveden je naivno jednostavno klesani reljef Bogorodice.
Sv. Vinko u Prapratnom
 Kapela sv. Vicenca u Prapratnoj vlasništvo je obitelji Borovina. Kapelu je izgradio Nikola Borovnina Gvardija 1908. godine. u uvali Prapratna, predio Ratić kao svoj zavjet.
Vanjske dimenzije su 3 m sa 2,70 m, a s njezinog položaja puca pogled na Hvar i Šćedro. Jednostavnim oltarom dominira kip sv. Vicenca koji predstavlja lik sv. Vinka Paulskoga.
Sv. Josip - Pojicima
Kapelicu su sagradili Marko i Marija Cetinić, a blagoslovio je don Ivo Tomić 28.09.1998.
Sv. Josip - Pupanj
Kapelica je u vlasništvu obitelji Ivanović.
Gospa žalosna na malom Pupnju
Blagoslovljena 19. listopada 2002., a sagradio ju je Vinko Dragojević Lise.
Sv. Ante u Poplatu
Kapelicu je sagradio Mladen Marinović Sete, a blagoslovljena je 18.06.2002.
Sv. Petar i Paval
Kapelicu je sagradila obitelj Anić a blagoslovljena je 31.07.2004.
Sv. Nikola - Mindelak
 Zavjetna kapelica sv. Nikole u predjelu Mindelak u Veloj Luci. Kapelica je u privatnom vlasništvu a izgradio ju je Mario Tulić Tancalo.
Kapelica je blagoslovljena 22. rujna 2007. godine.
Kameni križevi
 Osim crkava i kapela u Veloj Luci i njenoj široj okolici nalazi se veći broj kamenih križeva -svjedočanstva života i rada ljudi na ovim prostorima. Nazivlju se obično po imenima vlasnika zemljišta na kojem se nalaze ili po pojedincu odnosno obitelji koja ih je postavila, no za neke nema tih ni drugih podataka. Ovi križevi podizani su uglavnom u 19. stoljeću pa sve do tridesetih godina 20. stoljeća. Iznimka je samo križ iz 1761. godine koji stoji uz staru cestu prema Blatu. Dr. Tomislav Premrl pisao je o dvadesetpet ovih križeva, ali pretpostavlja da ih je i više, neki vrlo oštećeni, jer se po predaji zna za neke kojih više nema. Sigurno je da i ovi znakovi vjere koje podigoše Velolučani svjedoče o njihovoj težnji da oplemene krajolik a ujedno iskažu svoju duhovnu pripadnost kršćanstvu.
|
| |
|
Liturgijski listić - Broj 35 Datoteka za preuzimanje u MicrosoftWord formatu.
Liturgijski listić - Pregled predhodnih brojeva.