Kapelice Gradina

Liturgijski listić - Pregled predhodnih brojeva.

Radio Val

Svake subote u 9:30 sati možete
poslušati emisiju iz župnog ureda.

Radio M

Prijenos žup. sv. Mise, nedjeljom u 09:30. Svake subote iza 11:00 sati možete poslušati emisiju: "Iz života crkve"

Po svim arhitektonskim značajkama nastala u 15. stoljecu a dr. Vinko Foretić njen prvi spomen u ispravama nalazi upravo u to vrijeme. Ovaj iznimno značajan lokalitet za koji je poznato da je bio izgrađen već u predpovijesti kao ilirska gradina (utvrda), o čemu svjedoči i njegovo do danas sačuvano ime, vjerovatno je imao i kontinuitet u rimsko vrijeme, dakle u prvim stoljećima poslje Krista, buduci se povoljnim zemljopisnim položajem mogao koristiti kao značajna strateška točka na svom istaknutom krajnjem zapadnom dijelu otoka. Tu se, uz rustične snažne ostatke pretpovijesnih zidova, nalaze po svuda rasuti ulomci raznovrsne rimske opeke. Stoga nebi čudilo da je ovdje u ranom kršcanstvu podignuta crkva kako je to svojevremeno, početkom našeg stoljeća napisao arhitekt Mladen Ivekovic smatrajuci sačuvanu gradevinu dijelom 9. i 10. stoljeća. Ovo prirodno prelijepo mjesto u razvedenom i slikovitom krajoliku uvala i pošumljenih rtova uokolo Vele Luke bilo je bez dvojbe idealno kako za pretpovijesne i rimske utvrde i osmatračnice, tako i za pustinjački stan o kojem također govore neki povijesnici i lokalna predaja.

Crkva je smještena u vrhu stožastog poluotoka na proširenoj zaravni u središtu predpovijesne gradine, pravilno orijentirana na istok - zapad a njen čvrsti volumen skladno se uklapa u bujnim zelenilom obrastao okoliš. Sagrađena je od grubo obrađena kamena te ožbukana. Na jednostavnu pročelju je kameni okvir vrata, uz njega škropionica u obliku rustične školjke. Uz prizemni dio pročelja s obiju strana vrata, sagradena su visoka i široka sjedišta. trokutno pročelje završava teškim zvonikom na preslicu s otvorom za jedno zvono, u njegovom vrhu je grubo isklesani češer. Na pokrajnim, debelim zidovima usječen je po jedan gotovo kvadratni prozor. Zaobljena velika apsida je gotovo jednake širine kao crkva. Pažnje vrijedna je crkvena ponutrica: jednobrodnu građevinu dijele plitki polupioni u tri traveja na koje se nadovezuju lukovi prebačeni preko bačvastog svoda lagano slomjenog gotičkog luka. Na mjestu gdje počinje zakrivljenost svoda jednostavni je uski istaknuti pojas koji naglašava njegovo odvajanje od zida. Duboka, velika apsida natkrivljena je kalotom. U apsidi stoji kameno podnožje oltara natkrito jednostavnom kamenom pločom.

Oltarna pala također je zanimljiva. To je velika slika izvedena na drvenoj podlozi, na njenu središnjem dijelu pričvršcen je plitko izrezbareni rustični reljef Ivana Krstitelja. Podno svečevih nogu leži janje, simetrično s druge strane nalazi se oval s naslikanim grbom. Štit mu je kosom gredom podjeljen u dva dijela: u gornjem su dvije kruške, u donjem dijelu jedan uokolo ukras s naslikanim kartušama, ispod njega upisana godina MDCCXX (1720.). Grb pripada poznatoj korčulanskoj plemičkoj lozi Arneri koja je zacijelo darovala sliku. Na pozadini je vrlo primitivno prikazan krajolik s morem i zelenilom, naslikan u novije vrijeme. Reljef slikan naivno, oštecen je , potamnio, nagrižen crvotočinom. U crkvi je još jedna velika slika Ivana Krstitelja na platnu. U prednjem planu je sv. Ivan u propovijedničkom stavu, iza njega krajolik s rijekom, na stepenastoj obali otraga sitni polugoli likovi krštenika. Ova nepotpisana slika, znatno oštecena, vjerovatno je nastala koncem prošlog stoljeća te nema veće umijetničke vrijednosti.